Privacy Statement of the Stotinka Ltd website

Društvo sportske rekreacije “Sport za sve“ 08 FORCA Šibenik u suradnji s Turističkom zajednicom općine Primošten

organiziraju drugi polumaraton u Primoštenu kako bi kroz sportsku avanturu u najboljem svjetlu predstavili prekrasnu izrađenu šetnicu od samog centra, od podnožja Gospe od Loreta, do mjesta Bilog te ovim putem pozivamo sve domaće i strane sudionike da dođu u Primošten, mjesto koje se kupa u suncu sa prekrasnim plažama i gdje svojim dolaskom možete sebi priuštiti nezaboravnu avanturu, a s ciljem promocije sporta i zdravog načina življenja.

Organizatori: Društvo sportske rekreacije “Sport za sve“ 08 Forca Šibenik,BK Faust Vrančić, BK Primošten

Prijatelji utrke Općina Primošten, Turistička zajednica Primošten, Turistička zajednica Šibensko-kninske županije

Medijski pokrovitelj – RADIO ŠIBENIK

PRIMOŠTEN U PRIČAMA

Istražite i doživite šetnicu „Primoštenski lungo mare“ od Bilog do Vidikovaca Gospe od Loreta. Osjetite trenutak kada će se svi trkači u avanturi trčanja doživjeti čaroliju mirisa i ljepote Primoštena. Sama staza za polumaraton osim što je zanimljiva i atraktivna, vrlo je brza i mogu se postići odlični rezuiltati.  Ide uz more, preko plaža, plavetnila i mirisa mora, centra mjesta i zaštićenih suhozida i završava s ciljem na najljepšem vidikovcu u županiji. Cijelu avanturu će začiniti bogati nagradni fond i ukusna mediteranska spiza. Ovo je prilika za svakog tko želi doživjeti nezaboravno iskustvo trčanja kroz prekrasni primoštenski krajolik jer ”Pomorsko dobro je javno dobro“.

• Župna crkva sv. Jurja

U drugoj polovici 15. st.  učestali napadi Turaka, pljačkanja i razaranja nagnala su narod da iz primoštenskog zaleđa, tadašnjih Bosiljina i župe Prhovo presele uz more na otok Gola glava gdje su 1485. sagradili crkvu. Župa Prhovo, osnovana 1298., tada, nažalost, prestaje postojati, a Primošten postaje sjedište župe.

• Crkva na vrhu otoka bila je posvećena sv. Mariji jer je Magdalena Butković svojom oporukom 3. studenog 1560. godine darovala sliku sv. Marije crkvi pa je ona uzeta za patrona i zaštitnika župe u Primoštenu. Drugi patron je sv. Juraj, zaštitnik prvotne župe u Prhovu jer je Andrija Gracić Gracin srpnja 1685. godine crkvi sv. Marije darovao dva velika zvona. Na prvu crkvu dograđena je nova, a prva je ostala kao sakristija. Nova velika crkva je izgrađena 1760. godine, a 11. svibnja je posvećena o čemu svjedoči i spomen-ploča pokraj glavnog ulaza.

Crkva sv. Jurja  je trobrodna, izgrađena od bijelog kamena i orijentirana je u smjeru istok-zapad. Zaštićena je kao nepokretno kulturno dobro i nalazi se na listi Zaštićenih kulturnih dobara Republike Hrvatske.

• Crkva sv. Roka

Prvotno groblje Primoštenaca u 15. i 16. st. bilo je na današnjem glavnom trgu Rudini, a grobljanska crkvica, napravljena da bi se u njoj održavale sprovodne mise i molitve, izgrađena je 1553. godine van zidina Sela i zvala se crkva Gospe od Milosti. Godine 1680. je dograđena i posvećena sv. Roku kojem su se vjernici zavjetovali jer ih je spasio od kuge. Povezanost kopna s otokom odvijala se preko pokretnog mosta pa je tako Primošten dobio ime (pre – most – en), a kasnije je taj dio nasipan i tako spojen.

Crkva sv. Roka ruralna je jednobrodna longitudinalna crkva bez apsida orijentirana na sjeveroistok sa zvonikom na preslicu i prizidanom sakristijom. Smještena je unutar uređenog parka pa stabla čempresa i mirisi mediteranskog bilja doprinose ugođaju duhovne i tjelesne oaze. Crkva sv. Roka zaštićeno je nepokretno kulturno dobro Republike Hrvatske.

• Spomenik don Ivi Šariću

U Drugom svjetskom ratu Primošten je bio pod okupacijom Talijana. Primoštenski partizanski odred poubijao je osamnaest Talijana telegrafista na brdu Jelinjak pa je uslijedila  odmazda 16.11.1942. bombardiranjem Sela. Dan prije brigadijer karabinjera javio je tadašnjem župniku don Grgi Rogliću i kapelanu don Ivi Šariću pa su većinu Primoštenaca obavijestili te se narod sklonio po poljima i u crkvi. Dio Primoštenaca - žena, djece i staraca taj su dan pod prijetnjom puškomitraljeza zatvorili u park, a odrasle muškarce izveli na Pisak na strijeljanje. Svećenik don Grgo Roglić i kapelan don Ivo Šarić molili su talijanskog generala da pusti narod i uspjeli ga nagovoriti. General ih je pustio. Za muškarce je tražio otkupninu, neki su završili u logoru, zapaljene su i uništene kuće,  ali zahvaljujući svećeniku i kapelanu izbjegnuta je tragedija daleko većih razmjera.

Primoštenci su 1991. podignuli spomenik don Ivi Šariću kao podsjetnik na nemili događaj. Spomenik je rad kipara A. Guberine i nalazi se ispred crkve sv. Roka.

• Spomenik težaku

„Škrta zemlja čuva svoje blago, malo dade, al' što dade triput više vridi.“ Tako je u stihovima poznate dalmatinske pjesme dočarana težačka povijest. Primoštenski kraj je tzv. suha punta, kršno područje s vrlo malo zemlje, obiljem kamena, s vrlo rijetkim padalinama. Svaku vlačicu trebalo je ručno iskrčati, oblikovati, na magarcima dovesti zemlju i tek onda posaditi lozu. I tako je nastala čipka od kamena na brdu Bucavac gdje raste plemenita sorta crnog babića koja svakom kapi svjedoči o trudu, volji i upornosti malog čovjeka.

U čast primoštenskom težaku 2007. godine postavljen je spomenik ispred ulaza u stari dio grada na Pisku, a djelo je akademskog kipara Marka Gugića.

• Spomenik Primoštenski ribar

Ribarstvom su se Primoštenci prehranjivali oduvijek pa je i spomenik ribaru podsjetnik na nekadašnji mukotrpan život i lov mrežama. Pokraj noge starcu ribaru umiljava se mačka koja strpljivo čeka svoj dio večere dok ribarove ruke vrijedno prebiru mreže i čiste ulov dana.

Ribar i mačka postali su nezaobilazna atrakcija uz plažu koju posjetitelji i turisti najčešće slikaju s vizurom Starog sela u pozadini.

• Spomenik Ribar s osti

Na samom ulazu u Staro selo na Pisku u plićaku Mandraća pored drugih brodova usidren je spomenik, kaić na čijoj provi stoji ribar s ostima i lovi ribu dok drugi ribar vesla. Četvrti spomenik je nastao u čast ribaru i kao podsjetnik novim generacijama kako se nekada, ne tako davno, živjelo od ribolova.

Feral koji noću osvjetljava put i plijen spojen je na javnu rasvjetu i svijetli noću, a sve je rad akademskog kipara Tea Baučića.

• Vidikovac Gospe od Loreta

Općina Primošten je za razvoj dodatnog sadržaja turističke ponude uredila  Vidikovac Gospe od Loreta na brdu Gaj.  U večernjim satima tu se može uživati u svaki put neponovljivim bojama zalaska sunca i pogledu na mjesto poznato po vizuri poluotoka s crkvicom na vrhu te brojnim otocima primoštenskog i šibenskog arhipelaga.

Kip Gospe od Loreta u sredini vidikovca zajedno s postoljem je visok 17 i po metara, točno desetinu brda Gaj. Spomenik je od betona, šupalj, može se vidjeti unutrašnjost, a završna obrada je mozaička, od zlata, srebra i bojanog stakla. Za konačan izgled kipa Gospe bio je zadužen arhitekt Aron Varga, a na mozaiku je radila ekipa stručnjaka s mozaičarom Milunom Garčevićem na čelu.

Općina Primošten je s predstavnicima talijanskog projekta ‘Cammini Lauretani’ dogovorila da se primoštenska Gospa nalazi na međunarodnim hodočasničkim rutama marijanskih svetišta povezanih s Gospom od Loreta. Na popisu je i Trsat te niz mjesta u Europi kao što su: Rim, Beč, Krakov, Lisabon, Madrid, Pariz, Bruxelles i dr.

Prema riječima načelnika Općine Primošten Stipe Petrine, idejnog začetnika izrade spomenika, ideja o uređenju ovog prostora potječe još iz 1972. godine. Tada je prostornim planom na brdu Gaj predviđen vidikovac s restoranom. Spomenik je posveta svetištu u Lorettu, ali i potvrda povezanosti Primoštenaca s tim svetištem.

Naime, godine 1835. Marko Prgin je usnuo sliku Gospe od Loreta, posudio trabakul i uputio se u Italiju u Loretto pronaći točno onakvu sliku koju je sanjao. Našao ju je i donio u Selo, ali je fabriceri nisu htjeli prihvatiti. Kad je zavladala epidemija kolere, župnik Mate Livić je predložio žiteljima da je ipak uvaže i s Markovom slikom Gospe naprave procesiju oko Sela što su i učinili. Od tog 10. svibnja 1835. nitko nije umro od kolere, a Primoštenci slave i štuju Gospu od Loreta kao svoju zaštitnicu.

Osim spomenika na vidikovcu se trenutno nalazi moderni bar i suvenirnica, a tijekom ljeta u sklopu kulturnog programa organiziraju se  koncerti.

• Vinograd Bucavac

Bucavac, vinograd prozvan zbog svog izgleda kamenom čipkom, smješten je 3 km južno od Primoštena i nepokretno je kulturno dobro.  Vlačice sa samo nekoliko loza uokvirene su plitkim suhozidima te čine džepove koji čuvaju tlo od erozije. To ih ujedno čini obradivim jedino ljudskim ručnim radom i onemogućuje pristup svakoj vrsti stroja. Grožđe babića s Bucavca stoga je jedno od najcjenjenijih grožđa u Hrvatskoj, osobito kad se uz način uzgoja u obzir uzmu i iznimno niski prinosi.

Međutim, upravo na ovim sunčanim pozicijama s malo oborina babić postiže svoj savršeni balans i daje potencijal za najvišu kvalitetu vina.  Opojni miris s grbavih čokota i rad rijetkih i vrijednih vinogradara daje nam naslutiti kolika je ovdje strast prema vinu i poštivanje prema zemlji. Vino babić iz Bucavca je vrhunsko vino i nepogrešiv ambasador Primoštena svugdje u svijetu te onome tko ga okusi na trenutak nepcem pronese bogatstvo tradicije, dašak Mediterana i snagu sunca, mora, vjetra i čovjeka.

DOĐITE U PRIMOŠTEN JER PRIMOŠTEN TRČI