OPIS STAZE

Kružnu trail stazu “Tragom težaka“ kroz opis možemo opisati spojem dviju cjelina, prostora gdje su težaci imali polja – Razore i mjesta Bilice koje je uz samo naselje prepuno polja i puteva koje su koristili sami težaci i težakinje, a taj spoj daje jednu kvalitetnu stazu vrijednu Vašeg dolaska.

Staza kreće od samog mjesta Bilica, Stubalj, od caffe bar St.Tropez gdje se Rivom krećete prema lokaciji Šparade i skretanjem ulijevo krećete u pravcu šume kroz koju idete u Razore (preko brda) prema “Spomeniku palim borcima“. Od spomenika idete ulijevo dobrim makadamskim putem do malog raskrižja gdje opet ulijevo planinarskom stazom idete prema Bilicama u podnožje puteva Gospe od Pomišljaja gdje se na jednom malom raskrižju nalazi Vaša pretposljednja točka od koje skrećete ulijevo na makadamski put koji Vas vodi nazad na cilj caffe bar St.Tropez (MALA STAZA).

VELIKA STAZA Vas na zadnjem malom raskrižju za razliku od „Male“ usmjerava udesno pa Vas prateći trakice na koje ćete naići tijekom kretanja vodi preko Grubišića i Bure na šetnicu koja započinje iz Bilice Vrulje i koja Vas vodi na sami početak(start) staze odnosno cilj caffe bar St.Tropez gdje završavate samu utrku.

Priča devetog kola

TRAGOM TEŽAKA

Bilice se nalaze na istočnoj obali Prukljanskog jezera i dijela kanjona rijeke Krke, graniči s gradom Šibenikom na kopnu i moru i gradom Skradinom s kojim ima samo morsku stranicu, a unutar općine se nalaze 24 zaseoka.

Prostor na kojem su današnje Bilice sa svim svojim zaseocima ima duboku i dugu povijest te ostatke života nalazimo još od prapovijesnih vremena. Na nekoliko položaja uočeni su ostaci gradina i prapovijesnih tumula (grobova). U antičko vrijeme ovaj je prostor bio itekako “živ” i urbaniziran o čemu nam svjedoče ostaci antičkih vila na nekoliko položaja, te izuzetno važna starokršćanska crkva koja se u posljednje vrijeme istražuje na položaju Dedića punta.

Bilice su spomenute i u djelu cara Konstatina VII.“Porfirogeneta De administrando Imperio“u kojem spominje i Bilice. O vremenu između 9. i 11. stoljeća imamo arheološke dokaze o tadašnjem stanovništvu. Naime, pronađeno je nekoliko starohrvatskih naušnica iz toga vremena.

Prve dokumentirane podatke o Bilicama nalazimo nakon osnutka Šibenske biskupije 1298. godine gdje se navodi da Bilice pripadaju župi Zašvina, te imaju 10 kuća sa 51 osobom. Kuće su se gradile po rubovima polja i krških uvala zbog iskorištavanja resursa poljoprivrednog zemljišta i na prostranijim padinama (razvoj stočarstva) i na obali (ribarstvo).

Poznata je i lijepa, povijesna priča o biličkim vrijednim mlikaricama koje su zajedno s mlikaricama iz Dubrave i Donjeg Polja brdskim putevima na magarcima ranom zorom stizale u grad Šibenik donoseći friško pomuzeno kravlje mlijeko.

Na jugoistočnoj obali Prukljana, u Bilicama na području zvanom Dedića Punta, nalaze se ostaci bazilike odnosno ranokršćanske Crkve iz 6.stoljeća, zaštićenog kulturnog dobra koja je dio šireg kulturnog krajolika uz Prukljan, u kojem posebno mjesto ima i rimska vila smještena u neposrednoj blizini.

Crkva Uznesenja Marijina ili Crkva Gospe od Pomišljaja iz 15. stoljeća smještena je na brdu Pomišljaj odakle se pruža predivan pogled na cijele Bilice i Prukljan.U crkvi je posebno zanimljiv Glavni oltar koji je uvršten u pokretno preventivno zaštićeno dobro.

Usred polja, čistine prirode među krošnjama starih hrastova i pogledom na maslinike i vinograde koji su plod težačkog života biličkih predaka, smjestila se u očaravajućem okruženju mala kapelica na mjestu zvanom Jerkulovac., nazvana je kapelica “Gospa Pomoćnica kršćana”.

Najstariji primjerak suhozidne građevine u Hrvatskoj upravo se nalazi u Bilicama.

Do “Šuplje gromile“ - bunje koja je najstariji primjerak takve vrste građevine u Hrvatskoj i po načinu i tipu gradnje i koja stoji uz bok najstarijim i najpoznatijim takvim suhozidnim građevinama u Gruziji, Rusiji te pokrajini Puglia u Italiji, nastale od 3. do 11. stoljeća - što tvrdi slovenski arhitekt i proučavatelj hrvatske suhozidne baštine te istražitelj Šuplje gromile Borut Juvanec, dolazi se uređenim poljskim putem nedaleko od uvale Stubalj, blizu zaseoka Burići i Grubišići. 

Posebnost biličke bunje je u tome što je bila više od malog utočišta kakvo najveći broj bunja inače jest, što znači da nije služila samo kao zaklon pastirima i za ostavu alata, već je riječ o građevini u kojoj se vjerojatno živjelo.

Smatra se da je Šuplja gromila profesionalni rad visokog stupnja, koji podrazumijeva poznavanje problematike i u konstrukciji i estetici. 

Na listi hrvatskih zaštićenih spomenika kulture, u dijelu graditeljske baštine u suhozidima nalaze se i tri bunje, sve tri sa šibenskog područja - Samograd na Žirju, Rašin stan kod Vodica te Šuplja gromila u Bilicama.

Želite li se kretati, a istovremeno i opustiti biciklirajući uz prelijepi Prukljan, put će Vas voditi kroz maslinike, vinograde pa sve do vidikovca na brdu Pomišljaj odakle se pruža prekrasan pogled na cijeli bilički krajobraz, a krenete li put uvale Vrulje možete doći do mosta gdje se nalazi odmorište Krka, jedno od najljepših odmorišta na autoputu gdje je podignut i kip Gospe od Puta s djetetom Isusom s pogledom na cijeli kanal i panoramu donjeg toka rijeke Krke.

Istražite povijesno naslijeđe ovog područja, posjetite šarmantne crkvice, prošetajte uz ostatke gradina i antičkih vila, a možda naiđete na ostatke legende o Gavanovim dvorima! Kretanjem kroz prirodu pročistite svoj duh, ojačajte tijelo i nahranite dušu njenim ljepotama; ulovite nezaboravne kadrove i jednostavno uživajte u svježem zraku, DOĐITE U BILICE TRAGOM TEŽAKA.