Kratka povijest staze sa zablaćkog poluotoka

“PUTEVIMA SOLI”

1. GABELA ZA SOL – solane na Zablaćkom poluotoku bile su od presudne važnosti tijekom „šibenskog zlatnog doba“ u 15. i 16. stoljeću, kada su prihodi od trgovine solju činili najveći dio gradskog proračuna. Upravo je gabela za sol, čiji se skromni ostaci nalaze u profilu uz cestu, bila glavna trgovišna zgrada kamo je dolazilo stanovništvo iz zaleđa. Put koji je od nje vodio prema solanama također je dijelom sačuvan.

2. BUNKERI NA KRIŽU – poluotok je zbog svoje strateške važnosti u obrani duboke šibenske luke bio snažno militariziran od kraja 19. do kraja 20. stoljeća. Kraljevina Jugoslavija krajem 1920-ih gradi brojne položaje, pa i one na Križu, najvišem brežuljku poluotoka. Sklop bunkera sastoji se od jedne isturene pozicije za mjerenje udaljenosti do neprijatelja, te nekoliko zaštićenih lokacija na kojima je bila postavljena obrambena artiljerija.

3. ŠPILJSKA CRKVA SV. ANTE PUSTINJAKA – srednjovjekovna crkvica ugrađena u prirodnu špilju u samom kanalu jedan je od najzanimljivijih spomeničkih lokaliteta u široj okolici. Nekoć su uz nju živjeli i pokapali se pustinjaci, a danas su u špilji ostaci dvaju oltara i kamenice za vodu. Po ovoj crkvi ime je dobio i Kanal sv. Ante.

4. JUŽNI TURANJ – krajem srednjeg vijeka, na istočnoj strani Kanala sv. Ante postojale su dvije utvrde tada povezane lancem. Utvrde su bile iznimno važne u obrani Šibenika sve do 16. stoljeća i gradnje Tvrđave sv. Nikole. Danas su vidljivi skromni ostaci sjeverne, no južni turanj (izuzev par gotovo nevidljivih ulomaka) gotovo je potpuno poništen gradnjom vile Moj mir 1905. godine i kasnijih pratećih objekata.

5. PAKLENA – prema legendi, uvala i obala na kojoj su spaljeni preminuli u strašnoj kugi iz 1649. godine se po tom događaju zove Paklena. Riječ je, međutim, o ogradama i vrtovima s drvećem koje je služilo za ubiranje smole (pakline), tada važne sirovine u mnogim gospodarskim aktivnostima poput vinarstva i brodogradnje. Neki povijesni izvori izričito govore da je šibenski kraj bio bogat smolom. Prema starim katastarskim podacima, Paklena je toponim unutar poluotoka, nedaleko najvišeg vrha Lobora.

Interpretacija staze ”Putevima gabela” by Josip Pavić voditelj Odjela za istraživanje i interpretaciju baštine Tvrđava kulture Šibenik

UTRKA “PUTEVIMA SOLI“ hodači, timska/obiteljska, pojedinačno (Djeca do 12 godina su obavezna biti u pratnji odrasle osobe) 5,5km

Utrka je kružna i kreće od početka šetnice sv.Ante(sjeverna strana) i nastavlja makadamskom cestom prema stanici za gorivo/Lukoil kod koje se nakon što se prođe skreće udesno gore prema putu koji vodi ka spoju sa šetnicom “Naš mir“. Skreće se udesno na samoj šetnicu i kreće se 500 metara naprijed do skretanja ulijevo za selo Jurkovići – Kormovići. Od samog sela vodi suženi ravni put koji vodi sve do izlaza na sredinu šetnice sv.Ante na kojoj se skreće udesno za povratak na sami cilj. Potrebno je proći oba vidikovca šetnice sv.Ante te se spustiti prema uvali Paklena odnosno proći kraj vile “Moj mir“ s koje se staza nastavlja ravno 500m na raskrižje gdje put ulijevo vodi prema samom cilju utrke.