Utrka je kružna i kreće od početka samog centra Zatona kod Šibenika(u blizini rotora) i nastavlja ulicom Trg Gabrijela Cvitana kroz prolaz gore makadamskom cestom putem Mate Mrše te sve prema gradini Tradanj, kod kojeg zaokreće ulijevo u pravcu Rasline odnosno radeći krug vraća se prema putu na kojem se prvo susreće kapelica sv.Ante, a onda i kapelica Gospe Karmelske te se staza spaja na ulicu Mate Bakrača i vraća na sami početak odnosno cilj utrke.

Nastavljajući stvarati sportske priče, stvarati kolo za kolom Adventure sport lige – Izaberi sport! – pozivamo vas putem gradine Tradanj da nam se pridružite na 3.kolu sportsko rekreativne aktivnosti u Zatonu koja će nam dok savladavamo zadanu stazu ispričati kakva su se kretanja davno dešavala, kakva se povijest na tim lokacijama ispisivala, a vi samo trebate izabrati u kojem tempu ćete to otkrivati.

Voljeli bi vam svaki put dok organiziramo aktivnosti udahnuti dio povijesti koja će istaknuti svoju povijesnu ulogu, a s time ćemo raditi na edukaciji, odgoju, čuvanju i očuvanju kulturne baštine.

U suradnji Force i BK Faust Vrančić organiziramo novu edukativnu trku koja prati priču zatonskog krajobraza – gradine Tradanj. Utrka će stazom obuhvatiti lokacije gdje su se po priči nekad borili gusari, a i u blizini “Šarine drage“ gdje je pronađena kljova slona stara 120.000 godina.

U nekoliko špilja u kanjonima Krke i Čikole arheolozi su otkrili tragove da su ih ljudi koristili u davnoj prošlosti. Od toga su najstariji arheološki nalazi sječiva izrađena od kamena rožnjaka koja su otkrivena u Jami kod Šarine drage, nedaleko Zatona. Pripadaju starijem kamenom dobu – paleolitiku pa je Jama jedno je od rijetkih dosad poznatih nalazišta iz tog najstarijeg razdoblja ljudske prošlosti na širem šibenskom području. Velika količina životinjskih kostiju s tragovima rezanja pokazuju da ljudi Jamu nisu koristili za boravak, već kao lovnu stanicu. Jama im je, dakle, služila kao trapula za divljač (jelene, divlja goveda i divlje konje) koja je ovim prostorom tumarala prije oko 28000 godina, pred kraj ledenog doba.

Drugi, obližnji špiljski arheološki lokalitet nalazi se u strmim liticama brda Tradanj, a svojim je velikim otvorom orijentirana prema kanjonu. U njoj je zaljubljenik u starine, zatonski učitelj Frane Škarpa, između 1888. i 1890. godine, provedeo prva prava arheološka istraživanja na šibenskom području. Pokazalo se da slojevi špiljskog tla s arheološkim nalazima dosežu do čak 3 m dubine, a nastali su tijekom 6500 godina korištenja ove špilje, vjerojatno kao skloništa od nevremena i drugih opasnosti. U Tradnju su otkriveni ulomci keramičkog posuđa i raznih drugih predmeta od mlađeg kamenog doba (neolitika, oko 6000. pr. Kr.) pa sve do vremena Bizantkog carstva (6. stoljeća).

Pedesetak metara iznad špilje, vrh brda Tradanj krije ostatke još jednog zanimljivog arheološkog nalazišta – tzv. gradine. Gradine se na našem području prepoznaju se po širokim kamenim nasipima na uzvisinama, koji su nastali urušavanjem nekadašnjih masivnih suhozidnih bedema. Tako utvrđena povišena naselja i osmatračnice pojavljuju se najviše tijekom nemirnih vremena posljednjih dvaju tisućljeća stare ere (u brončanom i željeznom dobu), kao mjesta koja su prirodno branjena od napada, te s kojih je moguć vizualni nadzor šireg okolnog prostora. Oba ova strateška uvjeta potpuno omogućuje i plato na vrhu Tradnja se može kontrolirati donji dio kanjona Krke koji je u prapovijesti i antici bio važna plovna saobraćajnica do Scardone, odnosno Skradina. Gradina na Tradnju je, osim u prapovijesti, funkcionirala i tijekom kasnog Rimskog Carstva, što se može zaključiti po brojnim ulomcima keramičkog posuđa, građevinske opeke i drugih nalaza na površini platoa.

Na priloženoj slici su pozicije lokaliteta:

1. Jama u Šarinoj dragi
2. Špilja Tradanj
3. Gradina Tradanj

Emil Podrug

viši kustos / senior curator - Muzej grada Šibenika / Šibenik City Museum