Završena :: 31 prijavljeno, 21 plaćeno, 20 s brojem,
Ukoliko se odlučite prijaviti na samu utrku zasigurno ćete uživati u stazi koja skoro cijelim putem dodiruje i more i šumu na atraktivan način.
Start označavamo u blizini samog posjetiteljskog centra “Kanal sv.Ante“ na vanjskom amfiteatru, uvala Minerska, koji kreće u pravcu otočića Školjić. Cilj je isti kao i Start.
Od centra sudionici kreću na otočić Školjić na kojem se okreću(kontrolna točka) i povratkom do rampe u uvali Škar skreću udesno preko stražnjeg pristupnog puta centra do spoja na put koji vodi prema povijesnim gabelama za sol. U jednom trenutku na malom raskrižju staza ide udesno u sami krajobraz pa ulijevo kroz šumu koja vodi ponovo na samu šetnicu i sudionike vraća ulijevo povratnim dijelom rijasa kanala na sami cilj, početni amfiteatar centra.Sudionici 10km stazu trče 2x
I dalje nastavljamo tijekom organiziranja sportsko rekreativnih aktivnosti ispričati dio zanimljivih povijesnih crtica same lokacije, ispričati značajne kulturno prirodne vrijednosti samog kraja, čime kao Udruge pomažemo u doprinosu sportske edukacije, edukacije o očuvanju kulturne i prirodne baštine.
Hvala što u suradnji 08 Force i BK Faust Vrančić sudjelujete u avanturističkim natjecanjima, u aktivnostima koje doprinose zdravlju sudionika, pričama u kojima se sudjeluje.
Svi ste dobrodošli.
Priča dvanaestog kola
Pješačka staza – šetnica u kanalu sv. Ante, čiji se završni dio nalazi na samom otočiću Školjiću, do kojeg je izveden drveni most koji je ujedno jedini pristup otočiću Školjiću s kopna, realizirana je u sklopu projekta “Turistička valorizacija kanala sv. Ante u Šibeniku“ (2013.). U međuvremenu je izrađen i projekt budućeg pješačkog mosta Školjić – Tvrđava, prema kojem Školjić „u ceremonijalu prilaza“ Tvrđavi sv. Nikole, postaje njeno predvorje. Tvrđava sv. Nikole jedna je od najznačajnijih venecijanskih fortifikacija na Jadranu i jedna od najljepših pomorskih utvrda na Mediteranu. Upisana je (2017.) na Listu svjetske baštine UNESCO-a u sklopu nominacije „Obrambeni sustavi Republike Venecije 16. i 17. stoljeća“.
Među surim stijenama kanala krije se špilja s ostacima crkvice sv. Ante. Pećina u kojoj je smještena crkvica nalazi se ispod Lobora, najvišeg brda s lijeve strane kanala sv. Ante. Duga je oko 15 m i ima nepravilan oblik, otvor joj je okrenut prema sjeveru, a prilazi joj se strmim stubama s morske strane. Pećina se na temelju pisanih izvora koristi kao crkva od početka 15. st. U povijesti su u njoj živjeli pustinjaci – eremiti. Zato je crkva i posvećena sv. Anti opatu – pustinjaku iz Egipta po kojem je nazvan kanal. Tridesetih godina 20. st. objekt je izgubio sakralnu funkciju prenamjenom u vojne svrhe raznim pregradnjama, koje su dovele do devastacije lokaliteta.
Nedaleko od špilje-crkve sv. Ante, krije se potkop - morski tunel koji je građen za potrebe ratnih brodova. Šibenčani tunel još i danas zbog svog zlokobnog izgleda zovu „Hitlerove oči“. Taj potkop za skrivanje i servisiranje ratnih brodova građen je pred kraj Drugog svjetskog rata. Karakteriziraju ga dva glavna i više pomoćnih, skrivenih, otvora za dopremu oružja i hrane. Gradnju tunela, izdubljenog u prirodnoj okomitoj stijeni, započela je njemačka, a dovršila jugoslavenska ratna mornarica nakon rata.
Na lijevoj strani kanala sv. Ante vojska bivše Jugoslavije - JNA sagradila je kompleks vojnih objekata, skladišta i pristaništa s pripadajućom infrastrukturom. Odlazak JNA iz Minerske ovjekovječen je jednim od ponajboljih i najgledanijih suvremenih hrvatskih filmova. Film „Kako je počeo rat na mom otoku“ sniman je i ovdje, upravo na mjestu današnjeg posjetiteljskog centra, inspiriran je stvarnim prosvjedima koji su se odvijali ispred vojarne JNA u Šibeniku, a autori su mu šibenčani Ivo i Vinko Brešan.
Posjetiteljski centar ,,Kanal sv. Ante'' mjesto je dodira rijeke i mora, razmjene znanja i iskustava. Izložbeni sadržaji edukativno-zabavne izložbe ,,Dodir rijeke i mora'' uključuju niz multimedijalnih interaktivnih prikaza flore i faune, posebice podmorja, koje uključivo s uređajima virtualne stvarnosti posjetiteljima omogućuje neposredan doživljaj prirodnih i kulturnih vrijednosti prvenstveno kanala i ušća Krke, a potom i ostalih zaštićenih područja Šibensko-kninske županije.
Izvor: Tekst / Fotografije: Arhiva Javne ustanove Priroda Šibensko-kninske županije