Broj prijavljenih natjecatelja: 3

Broj uplaćenih startnina: 3

Kraj prijava: 16.04.2023. 14:00

Start: 16.04.2023. 16:30

Utrka “VRHOVIMA VISIANIJA“

16.04.2023. 16:30h - ŠIBENIK

Utrka “VRHOVIMA VISIANIJA“ u dužini od 5km i 10km

Suorganizatori: FLORA DALMATICA                         

                         HRVATSKI PLANINARSKI KLUB SV.MIHOVIL

Partner : ZAJEDNICA SPORTOVA GRADA ŠIBENIKA

Mjesto: planinarska kuća “Alat“, Dubrava kod Šibenika, Pisak, brdo Burnjak

Datum: 16.travnja, 2023.(nedjelja) 15:00-20:00h 

Utrke / races

1. Utrka “VRHOVIMA VISIANIJA“ hodači, timska/obiteljska 5km
2. Utrka “VRHOVIMA VISIANIJA“ pojedinačna 5km
3. Utrka “VRHOVIMA VISIANIJA“ pojedinačna 10km 

Vrijeme trajanja aktivnosti oko utrke – 4h

Info pult : prostor na samoj lokaciji planinarska kuća Alati (moguće korištenje same lokacije za presvlaku i ostavljanje osobnih stvari pred utrku) 

Otvaranje info pulta za prijavu 15.00h / zatvaranje prijava 16.15h                                     

Utrka je kružna i kreće s ciljem od planinarske kuće “Alat“ u smjeru Šibenika prirodnim označenim putem, sjevernom stranom brda Burnjak-Pisak prema samom vrhu gdje se nastavlja kretanjem u lijevo samim vrhovima brda i to sve prema dvjema lokacijama “Lokve“ gdje blago zaokreće ulijevo i gdje se vraća gdje na početak staze odnosno cilj utrke.

Sudionici utrke na 10km samu stazu odrađuju 2x.

PARKING ZONE

Pristupna cesta + makadamski dio do zaseoka Šišci, nastojati ne opterećivati makadamski put do planinarske kuće “Alat“, održavati cestovni put prohodnim.

 

Za sve informacije stojimo Vam na raspolaganju, a ukoliko s Vaše strane postoji želja i mogućnost da nam kroz različite opcije pomognete pri organiziranju aktivnosti, slobodno nas kontaktirajte i na tome bi Vam bili jako zahvalni.

 

Kratka priča puteva Roberta de Visiania

 

Ove godine je 08 Forca Šibenik dio Festivala prirode Flora Dalmatica kojeg drugu godinu zaredom organizira istoimena inicijativa. Trčat će se u čast Roberta Visanija, Šibenčanina i botaničara svjetskog glasa čijim je djelom inspiriran Festival i to baš u travnju, u vrijeme njegova rođendana, u vrijeme buđenja prirode i zaspalih biljnih vrsta.  Naime, Visiani je u tri opsežna sveska popisao kompletnu floru Dalmacije, a svoje životno djelo naslovio jednostavno – Flora Dalmatica. Smatrao je, kako sam navodi, to svojom dužnošću kao Dalmatinca koji to čini za svoju domovinu. Nitko ni prije ni poslije njega nije na tako sveobuhvatan i studiozan način posvetio svoja istraživanja toj temi, čime nas je zaista zadužio.

Roberto Visiani rođen je u Šibeniku 1800. godine od oca Talijana i majke Hrvatice, a svoju ljubav prema rodnom gradu pokazao je na mnogo načina: financiranjem obnove i nadogradnje tadašnje gradske bolnice, te svojom posljednjom željom da nakon smrti, iako je umro u Padovi, bude pokopan na groblju sv. Ane.  Za života je u Italiji ostvario veliki uspjeh u karijeri, bio je redovni profesor botanike na Sveučilištu u Padovi, a kasnije i ravnatelj tamošnjeg znamenitog Botaničkog vrta. Kao mladi student padovanskog sveučilišta vraćajući se svake godine kući na praznike nije mnogo uživao u dokolici već je marljivo sakupljao uzorke biljaka za svoj herbarij, kako na području samog grada Šibenika, tako i na gradskim periferijama te po svim okolnim brdima, poljima i šumama, što mu je bila tek odskočna daska za obilazak terena po cijeloj Dalmaciji. Gotovo da nema mjesta u našem zaleđu, obali pa i na otocima na koje nije kročio nogom u svojoj potrazi. Najdraže mjesto za opuštanje i kontemplaciju bilo mu je područje današnje šume Šubićevac, nekada poznato pod nazivom Poljica, gdje su nastala i neka njegova mladenačka pjesnička djela, a po svoj prilici i prikupljeni prvi uzorci.

Biljka koja se iz mnoštva biljnih vrsta naše flore može izdvojiti svakako je dalmatinski buhač (lat. Tanacetum cinerariifolium) moćan prirodni insekticid koji je krajem 19. st. postao jedan od glavnih izvoznih proizvoda našeg kraja, a upravo je Visiani prvi opisao njegova obilježja i svojstva. Sušio se na šibenskoj Poljani, mljeo u mlinovima na Krki i u šibenskoj Dragi, u vrećama tovario na brodove u šibenskoj luci. Dalmatinski buhač, iako danas pomalo zaboravljen, i dalje raste duž cijele naše trkače rute, stazama kojima je i sam Visiani hodao s botaničkim priborom u rukama, a tu su naravno i ostale naše biljne vrste koje svi jako dobro poznajemo i volimo. U travnju, mjesecu koji nosi ime po travama, trči se vrhovima Visanija slaveći pritom prirodu, proljeće i naše veliko prirodno bogatstvo – dalmatinsku floru.

Zlatka Rodin – Udruga turističkih vodiča ”Mihovil“ Šibenik